| 
Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope je danas u Baru zvanično počeo sa projektom „Promocija deliberativne demokratije i inovativnih pristupa učešću građana u Jugoistočnoj Evropi”
U okviru ovog događaja održana je i radionica na temu deliberativne demokratije, u kojoj je učestvovala generalna sekretarka Zajednice opština Crne Gore Mišela Manojlović.
Deliberativna demokratija, kako se moglo čuti na radionici, podrazumijeva razmatranje nekog pitanja iz svih uglova, na osnovu predhodnog informisanja o predmetu i uz dijalog da bi se utvrdilo mišljenje građana. To je način da građani pomognu vlastima u kreiranju javnih politika.
Tri ključna principa deliberativne demokratije su ravnopravno učešće koje odrazumijeva da svi koji učestvuju moraju biti različite starosti, obrazovanja, načina života, političkih uvjerenja, interesovanja i drugog, zatim je važno informisanje o temi i na kraju obaveznost implementacije mišljenja i povratna informacija.
Deliberacija se sprovodi organizovanjem građanskih skupova koji koštaju. Organizuje ih Vlada ili lokalna vlast da bi razmotrila moguća rješenja veoma kompleksnih društvenih problema, ocijenila efekte svoje politike i da bi uzela u obzir kolektivnu inteligenciju različitih kategorija ljudi, što omogućava bolje sagledavanje problema i uslova koje treba urediti i prevenira donošenje pogrešnih odluka. Ljudi na tim skupovima uče da slušaju druge koji imaju različite stavove i nalaze zajednička rješenja te bolje razumiju posao Vlade, političara i državnih službenika.
Građanski skupovi imaju tri faze: pripremnu, sprovedbenu i završnu.
Pripremna je veoma važna jer je neophodno jasno definisati pitanje i razjasniti problem na najjednostavniji način da ga ljudi mogu razumjeti bez obzira na nivo obrazovanja i druge razlike. Mora biti otvoreno, neutralno i razumljivo. Veoma je važno utvrditi ko treba da prisustvuje da bi se obezbijedili stavovi najrazličitijih skupina jedne društvene zajednice, uključujući i ljude različitih uvjerenja po pitanju koje je predmet dijaloga.
Minimalno vrijeme koje treba posvetiti dijalogu na građanskom skupu je pet dana po osam časova jer trebaju biti pravilno informisani (ako treba i da se uključe eksperti koji će dati pojašnjenja), razmjeniti svoja mišljenja i usaglasiti preporuke.
Na kraju se daju preporuke, ali se ne završava time. Vlasti se moraju izjasniti o njima i obavijestiti građane kada će ih implementirati.
Na radionici je istaknuto i da u nekim zemljama kao što je Njemačka, postoji stalni građanski skup koji pomaže vlastima u svim oblastima.
