Moguće velike promjene u nadležnostima opština
24.07.2023

Ministarstvo javne uprave je u prvom kvartalu ove godine započelo sa izradom Analize funkcionisanja lokalne samouprave u realizaciji jedne od mjera predviđene Strategijom reforme javne uprave 2022-2026. U zavisnosti od zaključaka koje bude sadržala, Analiza izvjesno može poslužiti  kao osnov za radikalne izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi u dijelu nadležnosti opština koje bi, u tom kontekstu, zavisile od njihove veličine i kapaciteta za obavljanje poslova. Ovo bi u stvari značilo uvođenje politipskog, umjesto dosadašnjeg monotipskog sistema lokalne samouprave.

Neodrživost određenih opština je glavni razlog iz koga je Vlada pristupila razmatranju ove mogućnosti. Međutim, do ključnih uzroka te neodrživosti moguće je doći samo na osnovu ciljanog istraživanja na lokalnom i centralnom nivou koncipiranog u skladu sa metodologijom koju je radnoj grupi za izradu Analize predložila Zajednica.  Jedino bi tako dobijeni i činjenično utemeljeni odgovori mogli stvoriti objektivnu sliku uslova funkcionisanja opština i usmjeriti radnu grupu na drugačije zaključke u odnosu na prvobitne. Analizom se zato moraju razraditi sva alternativna rješenja, tj. modaliteti ravnomjernog i održivog razvoja opština u nepromijenjenom monotipskom sistemu i uslovi za njihovu realizaciju. Smatramo da se najbolja odluka za opštine po ovom pitanju može donijeti  tek nakon upoređivanja prednosti i nedostataka, odnosno rizika i posljedica svake od analiziranih mogućnosti.

Zajednica nastoji da svojim aktivnim učešćem u radnoj grupi doprinese realnom sagledavanju ključnih uzroka nezavidnog ambijenta u kome većina opština obavlja svoje funkcije. Prethodna iskustva opština sa ovakvom vrstom materijala upućuju na oprez koji je neophodan da bi se izbjegla pogrešna percepcija države o problemima opština koja bi u tom slučaju samo produbila probleme, umjesto da stvori ambijent za njihov intenzivniji razvoj.

Po mišljenju Zajednice, Analiza bi trebala da pođe od zakonodavnog okvira sa aspekta problema koje u praksi izazivaju sporna zakonska rješenja u svakoj opštini ponaosob i u svakoj od spornih oblasti. Iz toga će se lako prepoznati ključni sistemski izazovi zajednički za sve i oni koji su specifični za pojedine opštine. Takav pristup je pretpostavka za  sagledavanje mogućih pravaca njihovog otklanjanja koji moraju biti utemeljeni na ustavnim principima na kojima počiva lokalna samouprava i principima Evropske povelje o lokalnoj samoupravi.

Takođe je neophodno utvrditi način na koje opštine ostvaruju svoje nadležnosti u tom i takvom zakonodavnom okviru (koje nadležnosti im predstavljaju problem i zašto, koji zakonski propisi im predstavljaju najveće prepreke i zašto, imaju li problema sa obavljanjem povjerenih poslova i u kom dijelu, imaju li podršku državnih organa u ostvarivanju svojih nadležnosti, na koji način ih predlagači zakona i drugih propisa i planskih dokumenata uključuju u kreiranje javnih politika i koliki je njihov uticaj na zakonska i strateška rješenja, da li su imali iskustvo sa povređivanjem prava na lokalnu samoupravu od strane centralnih vlasti i u kom slučaju, kakve su posljedice nastupile, kakvi su njihovi predlozi za poboljšanje stanja u tim oblastima, koriste li sredstva Egalizacionog fonda, jesu li u reprogramu poreskih dugova, da li redovno servisiraju obaveze prema građanima, privredi i državi, u kojoj oblasti imaju probleme i koje vrste, te imaju li predloge za njihovo rješavanje, koji su po njihovom mišljenju ključni potencijali za razvoj opština i koje su prepreke da se oni valorizuju, imaju li odgovarajuća kadrovska rješenja za koja su propisani posebni uslovi i kadrovska rješenja za povlačenje sredstava iz EU i drugih fondova, ako nemaju na koji način rješavaju to pitanje, koliko strateška dokumenata države  riješavaju njihove probleme, a koliko ih produbljuju).

Pored rješenja za ravnomjerni i održivi razvoj opština u postojećim uslovima, u Analizi je potrebno  predstaviti i različite sisteme lokalne samouprave u uporednom pravu i praksi i navesti njihove prednosti i nedostatke, te razmotriti mogućnosti njihove eventualne primjene u Crnoj Gori.

Očekujemo da će Analiza predstavljati polaznu osnovu za prilagođavanje normativnog i drugog okvira realnim potrebama opština, što je svakako jedan od bitnih preduslova da u punom kapacitetu obavljaju  javne poslove u skladu sa najvišim pravnim aktima države.

Uvođenje politipskog sistema bez ovakvog pristupa samo bi dosadašnje probleme malih opština  delegiralo većim i razvijenijim, čime bi i njih  onesposobilo u dužem periodu,  što nikome ne može biti u interesu.