Izborni panel donio odluku o najboljim praksama za 2012. godinu
29.11.2012

29.11.2012. – Izborni panel, u sastavu: Igor Golubović, član (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja), mr Snežana Mugoša, član (Ministarstvo finansija), Radomir Ivanović (Ministarstvo unutrašnjih poslova), dr Branko Banović, član (etnolog-antropolog) i Vanja Starovlah, član (Zajednica opština Crne Gore), u postupku izbora najbolje prakse u sprovođenju Programa ”Najbolje prakse u lokalnoj samoupravi”, na sjednici održanoj u Podgorici 27.11.2012. godine, donio je ODLUKU o izboru najboljih praksi u lokalnoj samoupravi u Crnoj Gori  za 2012. godinu:

 

1.      Najbolja praksa u oblasti „Kulturno nasleđe u funkciji razvoja turizma i lokalne zajednice dobila je praksa opštine KOLAŠIN Tradicionalna igra i pjesma kao segment kulturno umjetničke ponude u turizmu“.

 2.      Najbolja praksa u oblasti „Ruralni razvoj u funkciji razvoja lokalne zajedniceje praksa opštine BIJELO POLJE “Dobro selo-bolji grad”.

 3.      Najbolju praksu u oblasti Javno privatno partnerstvo dobile su praksa Glavnog grada PODGORICE “Zelena pijaca i Šoping centar u Bloku V, u Podgorici” i praksa opštine MOJKOVAC „Privatno javno partnerstvo -Uređenje gradskog trga”.

 4.      Najbolju praksa u oblasti „Ubiranje lokalnih javnih prihoda” dobile su praksa opštine BAR „Ubiranje lokalnih javnih prihoda – porez na nepokretnosti sređivanje poreske baze  kroz projekat fiskalni katastar i uniformisanje  poreske inspekcije“ i praksa opštine KOTOR Ubiranje lokalnih javnih prihoda.

 

  O B R A Z L O Ž E N J E

 

Sprovođenje Programa „Najbolje prakse u lokalnoj samoupravi“ utvrđeno je Akcionim planom za reformu lokalne samouprave za 2012. godinu, a podržano je od strane OEBS-a.

U odnosu na kriterijume za ocjenjivanje praksi, Izborni panel je definisao sledeće kriterijume: uspješnost; transparentnost i učešće javnosti; relevantnost-adekvatnost u odnosu na ciljeve prakse; primjenjljivost u drugim jedinicama lokalne samouprave i održivost sa stanovišta dugoročnih efekata i finansijske održivosti prakse.

Brošura koja sadrži sve informacije koje se odnose na teme, kriterijume i postupak kandidovanja i izbora najbolje prakse u lokalnoj samoupravi u Crnoj Gori je dostavljena svim opštinama (predsjednicima, glavnim administratorima i sekretarima sekretarijata) uz poziv da kandiduju svoje najbolje prakse.

Za izbor najbolje prakse prijavilo se 13 jedinica lokalnih samouprava (Glavni grad Podgorica, Prijestonica Cetinje, i opštine Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Danilovgrad, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Pljevlja, Tivat i Herceg Novi)  sa 13 praksi.

U Podgorici je 19. novembra 2012. godine održan sastanak Izbornog panela na kojem su obavljene prezentacije praksi, uz postavljanje pitanja od strane članova Izbornog panela, radi potpunijeg uvida i dobijanja potrebnih objašnjanja o svim aspektima prakse.  27. novembra 2012. godine Izborni panel je održao sastanak i donio odluku o izboru najbolje prakse u svakoj tematskoj oblasti.

Rukovodeći se prethodno utvrđenim kriterijumima za ocjenjivanje prakse, Izborni panel, donio je odluku o najboljim praksama u svakoj od pomenutih oblasti. Zbog specifičnosti praksi i njihove primjenjivosti u jedinicama lokalne samouprave različite veličine, Izborni panel je donio odluku da se u oblastima Javno privatno partnerstvo i Ubiranje lokalnih javnih prihoda dodijele nagrade za po dvije prakse.

 

Razlozi:

 

  • Praksa Opštine Kolašin Tradicionalna igra i pjesma kao segment kulturno umjetničke ponude u turizmu“.

Najbolje prakse u ovoj oblasti treba da pokažu pozitivne učinke na lokalnu zajednicu kroz mogućnosti investiranja, promociju, te osmišljavanje ponude kulturnog turizma i kulturno-turističkih puteva na lokalnom i nacionalnom nivou.

Kulturno nasleđe lokalnih zajednica nije dovoljno istraženo, a najčešće nije prepoznat njegov značaj u turističkoj ponudi.  Praksa opštine Kolašin “Kulturno nasleđe u funkciji razvoja turizma i lokalne zajednice”  obuhvata prikupljanje i stručnu obradu folklornih elemenata sa terena i njihovu primjenu u scenskim prikazima, sprečavanje devastacije kulturnog bogatstva kolašinske oblasti, promociju prave crnogorske muzikološke tradicije, naučno obrađene, širem spektru ljudi i motivisanje mladih osoba da se više posvete održavanju svoje baštine.

Praksa opštine Kolašin može imati veliku primijenu u istraživanju i turističkoj prezentaciji nematerijalnog kulturnog nasleđa ostalih lokalnih zajednica u Crnoj Gori. Uz to, vrlo pozitivan aspekt predstavljaju minimalna materijalna sredstva i naglašen volonterizam sa kojima je sproveden projekat „Tradicionalna igra i pjesma kao segment kulturno umjetničke ponude u turizmu“, što može veoma podstaći  i ohrabriti slične projekte u ostalim lokalnim zajednicama.

 

  • Praksa Opštine Bijelo Polje  “Dobro selo-bolji grad”.

Kao najbliži nivo vlasti prisutan u ruralnim područjima, opštinske vlasti imaju mogućnost da poboljšaju proizvodnju, efikasnost i inovativni kapacitet poljoprivredne proizvodnje. Kao jedan od značajnih faktora održivog razvoja ruralnog područja, poslednjih godina je prepoznat ruralni turizam, koji doprinosi očuvanju lokalnog identiteta, običaja, tradicionalne i ekološke proizvodnje.

Lokalna uprava u Bijelom Polju je, analizirajući trenutnu socijalno ekonomsku situaciju u svoj opštini, prepoznala svoje ruralno područje kao ambijent, a ruralni razvoj kao šansu za stvaranje uslova za održivo zapošljavanje stanovništva, pokretanje malih i srednjih biznisa kao i prostor za razvoj turizma. Opština Bijelo Polje je pokrenula dobru praksu izrade lokalnog Agrobudžeta i kroz utvrđene mjere na sistematičan ali i efikasan i ekonomičan način institucionalizovala podsticaje za razvoj sela. Kroz čitav niz mjera ruralnog razvoja koje su pored podrške izgradnji i održavanju ruralne infrastrukture predvidjele i subvencije u plaćanju obaveza socijalnog osiguranja registrovanih poljoprivrednih proizvođača, regresiranje biljne proizvodnje, podršku podizanju višegodišnjih zasada i nabavci rasne stoke, podršku izgradnji i opremanju zaštićenih prostora, subvencije za proizvodnju poljoiprivrednih proizvoda i subvencije u nabavci solarnih fotonaponskih panela ali i pružanjem stručne podrške u izradi dokumentacije potrebne za dobijanje državnih subvenicja za poljoprovredu. Realizacijom mjera lokalnog agrobudžeta značajno se uticalo na obezbjeđivanje prihoda od sopstvene poljoprivredne proizvodnje, očuvanje i poboljšanje prirodnih resursa, stvaranje lanca proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, unapređenje ruralne putne i vodovodne infrastrukture, što je u konačnici dovelo do smanjenja broja nezaposlenih i povećanja prihoda stanovništva. Tokom realizacije dobre prakse ostvareni su i konkretni rezultati kao što je izgradnja 170 plastenika, 605 ha zasijanih površina, 60 ha zasijanih malinjaka, 1012 ha zasijanih ratarskih kultura ali i povećanjem broja poljoprivrednih gazdinstava sa 4542 na 7407 u opštini Bijelo Polje.

 

  • Praksa Glavnog grada Podgorice “Zelena pijaca i Šoping centar u Bloku V”

Lokalne zajednice se danas uveliko opredjeljuju za strateška partnerstva, koja omogućavaju poboljšanje u kvalitetu pružanja usluga i bolje iskorišćavanje ograničenih sredstava. Saradnja sa privatnim sektorom, omogućava lokalnim vlastima pružanje usluga koje su efikasne, svrsishodne i održive i koje zadovoljavaju potrebe građana.

Najbolje prakse u ovoj oblasti treba da pokažu način na koji ovakva strateška partnerstva mogu doprinijeti poboljšanju pružanja usluga putem povećanog stepena zadovoljnih građana pruženim uslugama i opravdanosti troškova.

Uprava Glavnog grada prepoznala je privatno-javno partnerstvo kao produktivan način realizacije projekata, posebno u vremenu ekonomske krize.

Realizacijom projekta “Zelena pijaca i Šoping centar u Bloku V”, Podgorica je dobila arhitektonski atraktivan i moderan komercijalni objekat od čega neposredne benefite imaju potrošači, individualni poljoprivredni proizvođači, samostalne zanatlije i proizvođači domaće radinosti, državne i gradske institucije. Ovim projektom takođe je riješen važan problem ranije nestandardizovane pijačne prodaje u urbanom i uređenom dijelu grada.

Imajući u vidu uspješnu realizaciju pomenutog projekta, Glavni grad planira nastavak slične prakse sa još najmanje 3 objekta na svojoj teritoriji, što svakako ukazuje na održivost ove dobre prakse.

Preporuka za uspješnost realizacije ove vrste projekata je dobra priprema planskih dokumenta, kvalitetno urađena tenderska dokumentacija i pažljivo biranje partnera.

 

  • Praksa Opštine Mojkovac  “Uređenje gradskog trga”

Problem uređenja gradskog trga u opštini Mojkovac aktuelan je već više godina. S obzirom da projekat nije bilo moguće realizovati sredstvima budžeta opštine, pokrenuta je inicijativa da se u rješavanje problema uključe sve zainteresovane strane.

Potpisivanjem i realizacijom ugovora između privatnih preduzetnika, vlasnika bašti na gradskom trgu i opštine Mojkovac, riješeno je pitanje uređenja gradskog trga, podignut nivo svijesti kod privatnih preduzetnika o načinima saradnje sa lokalnom samoupravom i zadovoljen javni interes građana Mojkovca i svih posjetilaca gradskog trga.

Jedan od važnih rezultata projekta je i priprema Memoranduma o saradnji lokalne samouprave sa privatnim preduzetnicima s obzirom da model ove prakse osim oblasti uređenja prostora može biti primijenjen i u drugim oblastima.

 

  • Praksa opštine Bar Ubiranje lokalnih javnih prihoda – porez na nepokretnosti, sređivanje poreske baze  kroz projekat fiskalni katastar i uniformisanje  poreske inspekcije

Najbolje prakse u oblasti ubiranja lokalnih javnih prihoda treba da pokažu pozitivne efekte ovih prihoda na budžete lokalnih samouprava i njihovo funkcionisanje, kao i načine koje one koriste u ovoj oblasti u smislu povećanja procenta naplate lokalnih javnih prihoda, stepena obuhvatnosti poreskih obveznika, poreskih olakšica, i dr.

Realizacijom prakse Ubiranje lokalnih javnih prihoda – porez na nepokretnosti, sređivanje poreske baze  kroz projekat fiskalni katastar i uniformisanje  poreske inspekcije ,opština Bar je preduzela niz aktivnosti kao što su: ažuriranje baze podataka, uručenje poreskih rješenja za nerezidente, preduzimanje mjera prinudne naplate, komunikacija i prijem poreskih obveznika u cilju postizanja dogovora o dinamici i načinu plaćanja poreskog duga, uniformisanje poreske inspekcije, itd.

Shodno navedenom, opština Bar odnosno Sekretarijat za ekonomiju i finansije je, u cilju povećanja naplate poreza na nepokretnosti, preduzeo značajne mjere u svim fazama naplate ovog poreza i na taj način stvorio novi model ubiranja poreza na nepokretnosti.

Rezultat dobre prakse opštine Bar je poboljšanje evidencije poreskih obveznika, rekordna naplata prihoda po osnovu poreza na nepokretnosti, transparentnost cijelog procesa i pozitivna reakcija građana.

 

  • Praksa Opštine Kotor „Ubiranje lokalnih javnih prihoda“

Opština Kotor je, u cilju obezbjeđenja ažurnije evidencije poreskih obveznika, poboljšanja naplate poreza na nepokretnosti i unapređenja transparentnosti rada poreskih organa, organizovala terenski rad pripravnika.

Praksa je doprinijela značajnim ispravkama i eliminisanju nepravilnosti u evidenciji poreskih obveznika i zoniranju područja opštine, neposrednoj distribuciji poreskih rješenja i boljem informisanju građana.

Procenat naplate poreza na nepokretnosti značajno je povećan u odnosu na prethodne godine.

Ova praksa opštine Kotor pokazuje da saradnja sa građanima za posljedicu ima znatno produktivniju naplatu poreza a korekcije koje su u neposrednoj komunikaciji uvedene u iznosima poreza i zoniranju područja opštine pozitivno stimulišu poreskog obveznika.